Panorama Njemacke

Šta ciniti protiv poplave lažnih vijesti, laži i zavjera, koje se svakodnevno šire na internetu? Mnogi etablirani mediji žele se tome suprotstaviti provjeravanjem cinjenica i osnovali su odjeljenja koja vijesti i izjave politicara provjeravaju u pogledu njihove istinitosti. To je uradio i njemacki javni servis ARD, koji je 2017. godine pokrenuo svoj tim za pronalaženje cinjenica. Novinar i rukovodilac ARD-ovog tima za pronalaženje cinjenica Patrick Gensing u razgovoru o lažnim vijestima, društvenim medijima i izazovu koji oni predstavljaju za etablirane medije u Njemackoj.
 

Profesorski par Aleida i Jan Assmann – kulturologinja i egiptologinja, te egiptolog – vec duge tri decenije istražuje oblike kolektivnog sjecanja. Za svoj su rad 2018. godine nagradeni Njemackom književnom nagradom za mir (Friedenspreis des deutschen Buchhandels).                                                                                                                                                                                                                                                                      
 

Njemacki Zakon o „kocnici za kirije” trebao je usporiti rast troškova stanovanja, ali nije uspio riješiti taj problem. Koje bi dodatne mjere mogle zaustaviti kirije koje „eksplodiraju” u intervjuu objašnjava istraživac privrede Claus Michelsen.

Stanovati u dvorcu, živjeti s prirodom: tako bi se mogla sažeti filozofija stanovnika dvorca Tonndorf u Tirinškoj šumi. Oko 60 ljudi živi na tom idilicnom imanju, kao stambena, radna i životna zajednica.

Konceptualni umjetnik Michael Kurzwelly zamišlja brandenburški Frankfurt na Odri i obližnje poljsko Slubice kao jedan grad. U razgovoru nam odaje šta mu je posebno na „Slubfurtu”.

Najveci grad pokrajine Mecklenburg-Vorpommern obilježavaju univerzitet sa dugom tradicijom i brodogradnja kruzera. Koju ulogu, pored toga, igraju zašticena šuma i prvenstveno svježi vjetar sa Baltika, reci ce nam pisac Harry Altwasser.

Ljudi u regiji oko tromede Njemacka – Holandija – Belgija jedva više i pomisle na to da prelaze granice. Na izletu biciklom mnogi i ne znaju kroz koju zemlju upravo voze. Oko tromede postoje mnoge stvari koje se mogu otkriti.

Sive fasade, prazne ulice i gradevinski kranovi na nebu: Michael Lange je 1990-ih godina lutao centralnim dijelom Berlina i u fotografijama bilježio sliku grada u periodu nakon pada Berlinskog zida. Dvadesetak godina kasnije, opet je obišao ista stara mjesta. Njegove slike pokazuju kako se promijenilo lice Berlina.

Ko su zapravo ljudi koji nam omogucavaju lijep božicni praznik? Bez Julije i njenih kolega, Božic bi izostao za mnoge ljude u Berlinu i okolini. Vec godinama, ona je u nebeskoj misiji – ove godine prvi put kao Baka Božicnjak.

Prostitucija, igre na srecu, zlocini: hamburšku najpoznatiju ulicu Reeperbahn oduvijek obilježavaju te mutne karakteristike. To ne privlaci samo turiste nego i autore krimica.

Ulica Weseler Straße u Duisburg-Marxlohu poznata je kao ulica vjencanja. Istovremeno je i glavna ulica multikulturne cetvrti. Ko se samo zanima za loš glas Marxloha kao „problematicne cetvrti” propušta šansu da upozna ljude koji ovdje kupuju, rade i žive.

Svinjska koljenica u Južnoafrickoj Republici ili knedle u Tajlandu – njemacka kuhinja može se pronaci na svim kontinentima. Reprezentacija kulinarske Njemacke ogranicena je, medutim, na tek nekoliko specijaliteta.

Vec dobrih 15 godina, berlinski žongler DJuggledy putuje po citavom svijetu – i to dosta uspješno. Na ulici se, kaže on, radi prije svega o jednoj stvari: o performansu.
 

Ljubav sigurno snosi svoj dio krivice što Susann Stark svoje vikende provodi na tornju na plaži Baltickog mora – barem ljeti.

Koje je najbolje mjesto za  život – to svako osjeca drugacije. Goethe.de/kultur pitalo je cetiri osobe zašto su se odlucile za život na selu ili u gradu.

Odakle zapravo dolaze ta mnogobrojna, šareno ukrašena jaja za Uskrs? To se može saznati u prvom njemackom muzeju uskršnjih jaja.

Bicikl u Njemackoj doživljava svoju renesansu. Nevoljeno dijete motoriziranog poslijeratnog perioda opet se razvija u omiljeno prijevozno sredstvo.

Nijemci, prema klišeju, možda jesu ozbiljni i disciplinirani, ali jednom u godini barem jedan dio republike potpuno se razuzda. Sve što trebate znati o vjerovatno najludoj od svih njemackih fešti.
 

Najdraži napitak Nijemaca jeste kafa. Svaki dan svaki Nijemac u prosjeku popije 2,6 šoljica kafe, što je oko 150 litara godišnje. Tokom vremena, konzumiranje i percepcija tog vrelog napitka doživjeli  su zacudujucu transformaciju.